Archive for Siječanj 2017

Sazvana sjednica Izvršnog i Nadzornog odbora

Prema informaciji koju nam je dostavio tajnik udruge, predsjednik je odredio da se zajednička sjednica održi u subotu 04.veljače u 18.00 sati u lovačkom domu.

Informacija

Skupština Splitsko-dalmatinske županije na 31.sjednici održanoj 21.prosinca 2016.godine donijela je :

O D L U K U

O produljenju ugovora o zakupu prava lova u zajedničkim lovištima Splitsko-dalmatinske županije na razdoblje od 01.travnja 2017.do 31.ožujka 2027.godine.

Odluka se odnosi na 33. zajednička lovišta pod rednim brojem 18. je i naša udruga

Prilog:izvadak iz odluke

Naredba Ministarstva poljoprivrede

Zabranjuje se lov na pernatu divljač, odluka je stupila na snagu pa Vas molimo da istu od danas primjenjujete!

Preporučujemo i potrebito je proučiti i ostale odredbe naredbe

Prilog: Naredba Ministarstva poljoprivrede

Okončan lov na zeca, lisice velika prijetnja

Jučer pravi snježni ugođaj, po tragovima se moglo zaključiti okvirno brojno stanje divljači, a posebno zeca i lisice?

Iako neki tvrde da se poneki zec i nije pokretao po tragovima se moglo procijeniti brojno stanje što odgovara i stanju odstrijela po sektorima. Brojno stanje lisica u obje lovne jedinice je zabrinjavajuće,a po tragovima se da zaključiti da je parenje intezivno pa bi do konca mjeseca tom problemu trebalo posvetiti naročitu pažnju, hajkom i dočekom!

Evo kako predsjednici lovnih jedinica Nikola Koštić i Ante Čaljkušić Turina izvještavaju o odstrijelu zeca u njihovom privremenom nepotpunom  izvješću po sektorima: (za neke nemaju potpuna izvješća)

-L.J. Lovreć : Kula- 18, Čaljkušići -7, Centar –   , Jelići – 1, Nikolići- 11 = Ukupno 37 zečeva

-L.J. Studenci: Dvorine- 5, Jurčevići – 19, Brdo-Satulija –    , Meštrovići -28 = Ukupno 52 zeca

Cjelovito i potpuno izvješće će podnijeti lovnik udruge za svu lovnu divljač na kraju lovno-gospodarskog razdoblja za 2016/2017

Prilog: Tragovi lisičijih orgija

Jutros u Studencima

Još u nedjelju lov na zeca

Iako meteorolozi za subotu predviđaju snijeg,a sa subote na nedjelju bez padalina s jutarnjom temperaturom od -8° do -4°C, a dnevnu možda čak u plusu čujem da se od lova neće odustati? Jer iza toga nam ostaju još 22. i 29. siječnja lov psima goničima na divlje svinje, poslije u veljači samo lov na šljuku što je ujedno i kraj ove lovne sezone!

DOBRA KOB!

Način podjele lovine u lovačkim udrugama

Najčešće dileme koje se postavljaju  pred lovoovlaštenike u zajedničkim lovištima su kako podijeliti lovinu, da li to regulirati odlukom Skupštine i na koji način? U našim uvjetima udruge ponekad donose odluke  da dio mesa divljači pripada udruzi za podmirenje zajedničkih proslava, večera, donacija i sl., a sve ostalo prepušta lovnim sektorima tj. lovnim grupama!

Naša udruga trenutno sav ulov prepušta članovima na slobodnu podjelu? LGO-om je određen dopušteni odstrijel, a on je prema našem ustroju planiran i razdjeljen po sektorima na nivou udruge. Ovim planom svaki sektor (ima ih 9), tj. lovnih grupa koje imaju pravo izlučiti po dvije divlje svinje , 15-20 zečeva, 5 kamenjarki itd. Međutim u praksi je to nemoguće ostvariti. Zašto?

Brojno stanje divljači na terenu, a  zeca posebno ovisi o mnogo faktora kao : uzgojnih mjera, unošenja i dopune svježe krvi, smanjenja broja predatora, zasijanih površina, mira u lovištu, broju kvalitetnih lovačkih pasa, sastavu lovaca u grupi, suzbijanju nezakonitog lova i krivolova itd.

Za divlje svinje: najprije  konstatacija da u posljednjem desetljeću mi u lovištu uopće nemamo tzv."domaćih svinja" jer izostaje prašenje krmača na prostoru lovišta zbog čestih progona  i načina lova s uporabom najsuvremenijih sredstava za otkrivanje i praćenje te korištenjem rezervnih odmornih pasa goniča koji divljači ne ostavljaju ni najmanje šanse. To je uvriježeno pravilo karakteristično za prostore od Promine, Kamešnice, Zavelima, Biokova i Hercegovine tako da izgradnja pojilišta, kaljužišta, iznošenje hrane, sijanje kukuruza i zobi daje mali učinak? U udruzi aktivno djeluju dvije-tri male grupe lovaca orijentiranih isključivo na lov divljih svinja koji odstrijele preko 50% svinja sasvim legalno. Ipak uz njih su vezani razni prijepori o njihovom načinu lova pogonom? Isto tako pojedinačni lov s visokih čeka nije sporan ali njihova privatizacija i niski zasjedi koji nisu označeni i evidentirani su također sporni!

Stoga će u novom desetogodišnjem razdoblju ovu problematiku trebati preciznije urediti?

Za kamenjarke čiji se broj iz godine u godinu stalno smanjuje treba zaštiti,a odstrijel dopustiti samo u godinama kada brojno stane iznimno to omogući?

U praksi se čuju razne konstrukcije: kako netko može odnijeti pet zečeva, kako netko može odstrijeliti 3-4 svinje što smo mi ostali itd. Ali i suprotna mišljenja:"Radite u lovištu i štitite divljač, uzgajajte lovačke pse, idite redovito u lov i budite uporni na visokim zasjedima, ne zabrinjava vas što se odstrijelna kvota neće ispuniti, te trud pojedinaca oko iznošenja hrane često puta koju sami kupe, itd?"

Podjela u sektorima dobrih i harmoničnih odnosa nikada nije bila sporna, a u većini slučajeva je vladalo nepisano pravilo tko odstrijeli njemu pripada divljačina i on odlučuje, a nije se vodilo računa o onima koji su slabiji strijelci i sl, koji nisu bili sudionici lova, a redoviti su članovi udruge više godina i nisu okusili divljači???

Donosimo primjer podjele divljači u sektoru br.3 u lovnoj jedinici Studenci:

  • U pravilu ulov se dijeli jednako na sve sudionike lova tako da se prvi odstrijel dodjeljuje onom kome je u tom času njapotrebnije "Nedaj bože odniti doktoru", ako ima neku feštu i sl. Zeca dobivaju redom svi sudionici po jednog, nakon toga najbolji strijelac, vlasnici najučinkovitijih pasa, gostu se uvijek u pravilu dodjeli dio ulova
  • Kod svinja svim sudionicima lova na jednake dijelove, isto tako ako se odstrijeli s visoke čeke
  • Kod pernate divljači za koju vlada manji interes pravo pripada onom tko odstrijeli, a uvijek lovinu odnesu isti lovci (ili jedan) koji obožava pernatu divljač a drugima je tlaka perušanje 
  • Onom tko nije bio učesnik lova ne pripada dio ulova za taj lovni dan
  • Prijeporno pitanje je uvijek kome se pripisuje odstrijel kada u divljač puca više sudionika, tu se primjenjuje pravilo kod viske divljači tko je zadao smrtonosni hitac, kod sitne divljači tko je zadnji zadao tzv. smtonosni zadnji hitac?! Dakako postoje razne situacije gdje je ponekad to teško utvrditi i tad voditelj lova daje posljednju riječ koju svi poštuju.
  • Bilo je slučajeva kad ranjena divljač dođe iz susjednog lovišta ili iz BiH ,a isto tako da na našem graničnom terenu tuđi lovac nešto odstrijeli to su uvijek simptomatične i ozbiljne situacije koje treba razumno rješavati!

Da rezimiramo, otvorenih problema kod podjele u našim uvjetima  nije bilo, nezadovoljnih  će uvijek biti?

Jedino pravilo je kada se odstrijeli  broj divljači predviđen LGO-om da lovnik udruge zabrani lov na tu divljač jer se ispunila  dozvoljena kvota, a ni to se do sada nije dogodilo. Isto tako ako se matični fond divljači bez obzira na odstrijel smanji ispod lovnogospodarskog minimuma lov treba obustaviti!

Nadamo se da će ove uvodne napomene pomoći raspravi koju očekujemo kod donošenja odluka za novo desetogodišnje razdoblje uz napomenu da će odobrenje obuhvatiti i nekoliko komada srneće divljači.

Da li će to biti po našemu " Tko prvi djevojci njegova djevojka" ( a možda je to i najpoštenije?) ili ćemo razraditi primjeren plan odstrijela, ostaje da vidimo!?

Divlja svinja, promjene koje je donijela

Lovački vjesnik u broju 10/2016 je donio rezime međunarodnog simpozija o divljoj svinji koji zaključno možemo sažeti u već poznate teze koje je karakteriziraju kao : visok stupanj reprodukcije od ranog proljeća do jeseni, širenje na sva šumska, poljoprivredna čak i urbana područja, povećan odstrijel koji u nekim zemljama nije ograničen do toga da nije dopušteno ni prehranjivanje, te širenje afričke svinjske kuge s istoka Europe…?

Ukratko, na našim prostorima, Dalmatinske zagore, divlja svinja se pojavila negdje polovicom 80-tih godina prošlog stoljeća kao nepoznata i nova divljač o kojoj se govorilo i pisalo senzacionalistički  (opasna, ranjena napada ljude, velika štetočina itd..) U sljedećih 10-tak godina je naselila poluotoke, te se pojavila i na otocima! Kako se u Zagori  doci u šumama,a i polja nisu obrađivala već je sve zapušteno, štete od njih uopće nije bilo ili su bile sporadične. Ogromni prostori od Kamešnice, Zavelima do Biokova, bez stoke i stanovništva, bogata hrastovim šumama, žirom, bukvićima, neprohodnim gustišima,a u primorju šikarama primorskog hrasta česmine, omogućile su joj mir i obilje hrane što je nagonski invazivna vrsta  u relativno manjem vremenskom periodu maksimalno iskoristila.

Smatralo se da joj u ljetnim mjesecima problem predstavlja veliki nedostatak vode što se nije  u potpunosti obistinilo jer njena sposobnost da lako prolazi veće udaljenosti joj nije bila prepreka na potezu Buško blato- Ričičko jezero-Prološko polje-cetina, a manji zdenci i lokve te seoski bunari su bili uvijek  prikladni. Jedina negativna pojava bili su seoski ili šumski bunari bez ulaznih skalina gdje su se u više navrata ugušile krmače s mladima jer su za vrijeme velikih suša svinje uskakale u vodu i tu se gušile. Međutim lovci su tomu ubrzo doskočili rušeći zidove bunara da omoguće divljači nesmetan pristup vodi!?

Međutim, nakon aklimatizacije i povećanog brojnog stanja interes lovaca je porastao,a načini lova, te upoznavanje navika svinja se brzo savladalo. Ratno i poratno vrijeme i spora pravna regulativa je izrodila određene negativne pojave kad lova divljih svinja čije se posljedice i danas osjećaju!?

Nered i neznanje kod izlova u početku je bio pucanje sačmom, odstrijel visoko bređih krmača, sitne mladunčadi, postavljanje nehumanih zamki itd. U međuvremenu su izgrađivana pojilišta, kaljužišta, uređivani bunari, sijane površine, građene visoke čeke, nabavljani i obučavani psi goniči samo za divlje svinje itd. Krmače se prase na svim lovištima Zagore. Paraleno se organiziraju grupe lovaca koji love isključivo divlje svinje, koje se povezuju sredstvima veze, odmornim psima goničima, u novije vrijeme sredstvima otkrivanja i praćenja, te grupe ne poštuju granice lovišta,državne granice i za njih ne postoje prepreke do ostvarenja cilja!?

Divlja svinja je izdržljivija od pasa goniča ali ako je nakon 10 km progona čekaju odmorni novi psi goniči i lovci na svim stazama, jednom riječju to je progon do krvničkog ubojstva!

Ipak divlja svinja s mogućnošću prelaska velikih udaljenosti se prilagođava i na te nemoguće uvjete i sve to  preživljava ali do kada?

Jedina mjera koja se može primjeniti da zakonodavac "ograniči lov psima goničima" (ili zabrani potpuno ili djelomično),a preferira lov dočekom i visokih i niskih zasjeda gdje je moguć kontrolirani i planirani odstrijel.

Paralelno s dolaskom divljih svinja naše prostore naseljavaju i srneća divljač, te najveći predator vuk!

Dakako da se situacija munjevito komplicira i da intervencija zakonodavca,a time i lovoovlaštenika , te pravosudnih činbenika već debelo kasni u uvođenju reda? Ako želimo imati tzv. "domaće divlje svinje" i srneću divljač potrebito je osigurati mir u lovištu,a predatora držati u tolerantnom broju !?

Jedno je sigurno divlja svinja je na neki način rasteretila izlov zeca,a pored uvedenih poticajnih mjera kod njegovog uzgoja broj  mu se značajno povećao,a time i odstrijelna kvota.

Snijeg u Općini Lovreć

Jutros oko 7.30 sati na Studencima,a onda i na Lovreću zalepršale prve snježne pahulje na radost školske djece i lovaca?!

Naš član Marinkica Koštić koji radi u Županijskim cestama javlja "Ja sam na našem terenu i bez brige sve prometnice će biti prohodne da ga padne i pola metra"

Prilog: Jutrošnje slike su zabilježili:Nikola Koštić, Petar Mustapić-Pireli, Ljubomir Udovičić, Mate Prka